Archive for the ‘Uncategorized @sr’ Category

Tražimo nove članove tima New Balkan Cuisine

New Balkan Cuisine

Tražimo nove članove tima! (pozicije: konobari, kuvari).

Ako imate interesovanje da nam se pridružite, nije presudan CV, već želja da radite na sebi i da ste posvećeni timskom radu.

Prijavite se ili podelite oglas sa ljudima u svom okruženju, primamo radne biografije na email: marko.milojevic@newbalkancuisine.com u naslovu mejla navedite – prijava za posao ili pozovite u toku radnog vremena na broj telefona +381 60 305 46 19

Pozicije su otvorene za restorane Tisa i Iva.

Radujemo se novim članovima New Balkan Cuisine tima!

Weekend Food Festival u Rovinju

New Balkan Cuisine

Veliko nam je zadovoljstvo i čast što ćemo ove godine predstaviti New Balkan Cuisine koncept na Weekend Food festivalu koji okuplja izuzetne ljude iz sveta gastronomije, proizvodnje i ugostiteljstva.

Dragocena prilika za upoznavanje, razmenu iskustava i učenje.

Weekend Food Festival u Rovinju će okupiti svetske i regionalne šefove, uz bogati program festivala biće organizovane i gala večere u prostorima nagrađivanih rovinjskih restorana.

Šefovi Karime Lopez i Takahiko “Taka” Kondo iz Gucci Osteria da Massimo Bottura, Ricard Camarena, Joao Oliveira, slovenski šefovi David Žefran i Igor Jagodić, kao i predstavnik New Balkan Cuisine, Vanja Puškar, pripremaće tematske večere inspirisane ličnim iskustvima, ali i lokalnim namirnicama. Ovim renomiranim chefovima pridružiće se i  impresivna lokalna postava koju čine Hrvoje Kroflin, Deni Srdoč, Jeffrey J Vella, Bruno Vokal, Tea Mamut, Maša Salopek, Marina Gaši, Saša Pribičević i Luka Pavić.

Weekend Food Festival je jedinstven događaj koji za istim stolom okuplja sve one kojima je hrana sastavni deo posla, od najboljih svetskih šefova, stručnjaka iz područja gastronomije, prehrambene industrije i ugostiteljstva pa sve do gourmet zaljubljenika, a održava se u Rovinju od 14. do 16. aprila 2023. u Staroj tvornici duhana.

Prvo izdanje Weekend Food Festivala u Rovinju u tri je dana, kroz konferenciju, radionice, više od šezdeset izlagača hrane i pića te gala večere domaćih i svetskih šefova, okupilo više od 2500 učesnika s ciljem učenja, uživanja i povezivanja.

Massimo Bottura, Ana Roš i Dabiz Munoz samo su neka od imena koja su svojim nastupima napunili dvorane stare tvornice duhana u Rovinju, a u novom izdanju očekuje nas još više programa, gostujućih  šefova, masterclassova, gala večera, raznoliku ponudu hrane uz zabavu, koja je neizostavni deo ovog festivala.

Više informacija pronađite na www.weekendfoodfestival.com.

Jedinstvene gala večere u izvedbi najboljih domaćih i svetskih šefova:

Najbolji svetski i domaći šefovi udružiće snage na gala večerama u restoranima Maistre, generalnog sponzora i partnera Festivala. U četvrtak, veče pre službenog početka Festivala, u restoranu Cap Aureo održaće se večera „The best of Croatia“, koju će pripremati hrvatski šefovi Hrvoje Kroflin, Deni Srdoč, Maša Salopek, Marina Gaši i Bruno Vokal, uz domaćina Jeffrey J Vellu za međunarodne goste, gastro stručnjake, novinare i šefove. U petak  će se održati večera Pescador u restoranu Adriatic, gde će spektakularne delicije pripremati Ricard Camarena, čiji restoran u Valensiji nosi čak dve Michelinove zvezdice, uz Marinu Gaši iz restorana Marina i Sašu Pribičevića iz rovinjskog restorana Tekka,  i vrhunski pastry chef nove generacije Luka Pavić.  Subota je rezervisana za čak tri uzbudljiva gastronomska putovanja. “La Dolce Vita” u rovinjski Cap Aureo doneće dašak Italije jer će večeru pripremati šefovi restorana Gucci Osteria da Massimo Bottura, Karime Lopez i Takahiko “Taka” Kondo, uz domaćina Jeffreya J Vellu i pastry cheficu Teu Mamut. U restoranu Adriatic maštoviti chefovski trio Joao Oliveira iz restorana Vista, Hrvoje Kroflin iz Mano2 i David Žefran iz slovenskog restorana Milka spojiće more i kopno kroz tematsku večeru Mare e monti, dok će restoran Wine Vault hotela Monte Mullini ugostiti mladog hrvatskog chefa iz restorana Nebo Denija Srdoča, slovenskog chefa Igora Jagodica iz ljubljanskog Strelca i predstavnika New Balkan Cuisine kulinarskog pokreta, Vanju Puškara iz Srbije.

Jelovnik iz filma „Ovuda će proći put” u ponudi restorana Tisa New Balkan Cuisine

New Balkan Cuisine

Ostvarenje „Ovuda će proći put” premijerno je prikazano u ponedeljak, 27. februara u mts Dvorani u okviru takmičarskog programa 51. FEST-a. Publika je film dočekala ovacijama, a osim uživanja u filmu u bioskopskim salama, produkcija filma je najavila i jedan poseban kulinarski ekskluzivitet.

Radnja filma Ovuda će proći put smeštena je u odsečeno, zaboravljeno selo blizu kog će uskoro biti izgrađen autoput. Gazdarica Ruža (Brana Stefanović) i gazdaricin muž (Svetozar Cvetković) drže kafanu u kojoj se služe najukusnija jela Stare planine. Meni iz Ružine kafane, Đubek, Juneća čorba, Paprikaš i Tulumbe bio je inspiracija producentu filma, Davidu Jovanoviću da ovaj jelovnik predloži Vanji Puškaru osnivaču New Balkan Cuisine koncepta. Ružina jela će se naći od 28. februara u ponudi restorana Tisa New Balkan Cuisine.

Vanja Puškar je o ideji producenta filma da jelovnik iz filma uvrsti u ponudu svog restorana rekao: „Lično jako uživam u saradnji sa kreativnim ljudima iz drugih sfera. Hranu doživljavam kao univerzalni vid komunikacije I građenja odnosa. Upravo ovaj projekat to jako lepo oslikava. Davidova ideja da meni kafane iz radnje filma pretoči u opipljiv format kroz naš restoran je za nas jako zanimljiva i pre svega zabavna za ceo kolektiv. Kolaboracije ulivaju novu dinamiku i generišu iskustva. Mislim da ne postoji kreativniji način učenja. Delimo iste vrednosti u pogledu hrane i upravo to je napravilo ovu prirodnu sinergiju. Ružinu selekciju jela smo oblikovali kroz našu prizmu. To je naša interpretacija jelovnika Ružine kafane iz radnje filma smeštene u selu Topli Do na Staroj planini. Za sve one koji nisu pogledali film na FEST-u neka ova jela služe kao podsetnik i najava za njegovu bioskopsku distribuciju”.

Ovuda će proći put

Ovuda će proći put

David Jovanović producent filma je povodom uvođenja menija iz filma u beogradski restoran izjavio: „Volim da kuvam. Volim dobru hranu. Volim film.” Hercog je rekao: „Prilično sam ubeđen da je kuvanje jedina alternativa pravljenju filma” i ja se apsolutno slažem! Jako me privlači ideja da film može da se uživa i van bioskopa. Pa sam došao na ideju da Ružin jelovnik iz filma realizujem u svom omiljenom konceptu restorana New Balkan Cuisine. Velika mi je čast da je upravo Vanja Puškar ovu ideju realizovao jer za mene ovo ispunjenje nekog dečačkog sna. Još davnih dana sam govorio da će to biti prvi Mišelin u Srbiji i drago mi je da sam bio u pravu! Vidimo se u Tisi pa u bioskopima”.

Svetska premijera filma Ovuda će proći put održana je na festivalu Slamdance u Sjedinjenim Američkim Državama u januaru 2023. na kome je dobio nagradu publike i specijalno priznanje žirija za najbolji igrani film. Uloge u filmu tumače: Jana Bjelica, Zlatan Vidović, Vladimir Maksimović, Ninoslav Ćulum, Svetozar Cvetković, Branislava Stefanović, Igor Filipović, Pavle Čemerikić, Marta Bogosavljević, Eva Ras i Demijan Kostić. Ostvarenje su podržali su Ministarstvo kulture Republike Srbije i Filmski centar Srbije. Producent filma je Pointless Films, dok su koproducenti Fakultet dramskih umetnosti i Radio Televizija Srbije.

 

Michelin priznanje za 2023. godinu

New Balkan Cuisine

Iva New Balkan Cuisine i još 16 renomiranih objekata iz Beograda dobili su čuvenu MICHELIN pločicu, koja potvrđuje kvalitet, raznolikost i kreativnost hrane i usluge 

Turistička organizacija Srbije (TOS) i METRO Cash & Carry Srbija, uz podršku Ministarstva turizma i omladine, uručili su pločice restoranima koji su se našli u okviru MICHELIN Vodiča za Beograd za 2023. godinu.  

Iva New Balkan Cuisine je i ove godine dobio oznaku Bib Gourmand, koja označava odličan kvalitet po odličnoj ceni. U MICHELIN Vodiču za Beograd za 2023. godinu u kategoriji preporučenih nalaze se: SkyLounge, Metropolitan Grill, Twenty Two kao novonagrađeni restorani, kao i Bela Reka, Comunale Caffè e Cucina, Ebisu, Enso, Gušti mora, Homa, Iva New Balkan Cuisine, JaM, Langouste, Legat 1903, Magellan, Mezestoran Dvorište, Salon 1905 i The Square, koji su se našli i u prošlogodišnjoj selekciji. Restoran Bela Reka se i dalje ohrabruje zbog posvećenosti održivosti, sa posebnim  akcentom na upotrebu lokalnih proizvoda i očuvanje tradicije.

Svečana dodela je organizovana u prostorijama Turističke organizacije Srbije, koja je tokom prethodnih godina aktivno promovisala  srpsku gastronomiju i turističkih potencijala.

Razmena znanja - stažiranje u NBC

New Balkan Cuisine

Početkom godine smo imali priliku da na prvo stažiranje u Tisa New Balkan Cuisine primimo kolegu Nebojšu Milanovića i započnemo godinu razmenom znanja.

Nebojša inače radi u hotelu San Canzian u Hrvatskoj, i za vreme svog odmora dok je hotel zatvoren u zimskom periodu, je odlučio da mesec dana provede u nekom drugom restoranu. Izabrao je New Balkan Cuisine tim jer je želeo da se bolje upozna sa konceptom orjentisanim na redizajn kuhinje Balkana. U okviru stažiranja je prošao sve stanice u kuhinji i pokazao se kao odgovoran, vredan i dobar kolega.

Razmena znanja je veoma važan aspekt New Balkan Cuisine misije i predstavlja srž rada u kuhinji ali i generalno života u zajednici.

Cilj je svakako da se i posle završenog staža razvija kolegijalan odnos i da se podstiče učenje i razmena znanja.

 

Zainteresovani za stažiranje u New Balkan Cuisine mogu pisati na mejl livingroom@newbalkancuisine.com

Iva New Bakan Cuisine - Bib Gourmand 2023

New Balkan Cuisine

Iva New Balkan Cuisine  je drugu godinu za redom nagrađen Bib Gourmand oznakom.  „Bib Gourmand“ priznanje zaslužuju restorani vrhunskog gastronomskog kvaliteta koji nude odličnu vrednost za uloženi novac.
Ceo tim New Balkan Cuisine je srećan i ponosan što smo kroz Ivu nosioci „Bib Gourmand“ priznanja i za 2023. godinu. Preporuke koje su objavljene nas raduju, i zbog Ive ali i zbog ostalih kolega i restorana čiji su rad i trud prepoznati u najuticajnijem gastronomskom vodiču. Takođe je važno da su Beograd i Srbija prepoznati kao gastronomska destinacija koja ima neverovatne autohtone lokalne proizvode, kvalitetne proizvođača i zaposlene u ugostiteljstvu. Svakako je očekivanje da će prisustvo vodiča doprineti daljem napretku gastronomske scene.
Sajt Michelin
Saopštenje Turističke organizacije Srbije
MIŠELIN najpoznatiji internacionalni gastronomski vodič objavio je selekciju restorana za  Beograd, za 2023. godinu. Drugu godinu za redom, gastronomska ponuda našeg glavnog grada dobija priznanje za svoj kvalitet i raznolikost.

U MIŠELIN gastronomskom vodiču za 2023. godinu se našlo ukupno 17 restorana iz Beograda, od kojih Iva New Balkan Cuisine  ponovo nosi cenjenu oznaku „Bib Gourmand“. „Bib Gourmand“. priznanje, koje je dobilo ime po zvaničnoj maskoti Mišelin-a po imenu Bibendum, zaslužuju restorani vrhunskog gastronomskog kvaliteta koji nude odličnu vrednost za uloženi novac.

Beogradski restorani koji su svrstani u kategoriju preporučenih su, kao i prošle godine, Salon 1905, Gušti mora, JaM, Enso, Homa, Magellan, The Square, Legat 1903, Ebisu, Comunale Cafè e Cucina, Mezestoran Dvorište, Langouste i Bela Reka. Novi preporučeni restorani su Metropolitan Grill u hotelu Hyatt Regency, Skylounge u hotelu Hilton i Twenty Two u hotelu Metropol Palace.

U skladu sa uobičajenom praksom u svim Mišelin destinacijama, odabir restorana u Beogradu obavili su anonimni i nezavisni inspektori, a restorani su vrednovani u skladu sa opštim i ujednačenim kriterijumima MIŠELIN Vodiča.

Damir Bajram - menadžer restorana Tisa New Balkan Cuisine

New Balkan Cuisine

Damir Bajram, je od 2019. godine izuzetno važan član New Balkan Cusine, kada se priključio timu tada otvorenog Iva restorana. Danas je menadžer novog restorana Tisa, a uz to i član Upravnog odbora udruženja somelijera Srbije. Razgovarali smo sa Damirom o njegovom razvojnom putu u ugostiteljstvu i New Balkan Cuisine timu.

 

Kako si ušao u ugostiteljstvo?

Sasvim neplanirano sam posle srednje škole odlučio da tokom leta počnem da radim, zajedno sa prijateljem, kako bismo povećali lične finansije i preko omladinske zadruge smo dobili posao u hotelu Radisson Blu. Tada, sa 19 godina, sam se prvi put susreo sa ugostiteljstvom i hotelskom organizacijom. Upravo sam u hotelu upoznao Vanju Puškara i Marka Milojevića, sa kojima sada sarađujem u New Balkan Cuisine. U hotelu sam bio više od tri godine, do 2019. godine kada sam počeo da radim u bistrou Iva koji se tada otvorio.

Kada sam počinjao u hotelu nisam imao ambicije da ostanem u ugostiteljstvu, pre toga nisam imao dodira sa tom oblašću i nisam imao predstavu kako funkcioniše restoranski deo. Ipak, svidelo mi se, a ono što je igralo ključnu ulogu u tome da se zadržim duže su ljudi. Stvorila se atmosfera zajedništva i povezanosti sa poslom. Najvažnije što sam naučio u tom periodu je vezano za pristup i način rada. Naučio sam koliko je važna samoorganizaciju, komunikacija među kolegama i razvoj tima.

Da ti je neko rekao na početku rada u hotelu da ćeš danas biti menadžer restorana Tisa, član SERSE i edukator šta bi pomislio?

Verovatno ne bih znao o čemu priča, jer se moj put sastojao od toga da su se polja spontano otvarala – uopšte nisam imao definisanu viziju da bi sve ovo što je danas realnost moglo biti u mojoj budućnosti. Sigurno nisam mogao da maštam i sanjam da ću biti ovde jer mi na početku toliko toga uopšte nije bilo poznato, nisam imao kontakta sa ugostiteljstvom. Kako sam se sa kojom oblašću susretao otvaralo se novo polje u ovkiru kojeg sam mogao da učim i napredujem.

Kako je izgledao početak u Ivi i ulazak u svet vina?

U Ivi sam počeo da radim od samog otvaranjam, a vrlo brzo po početku rada u Ivi sam završio i SERSA kurs. Kada sam završio obuku, svet vina je bilo novo otkriće za mene. Tokom rada u hotelu sam shvatio da su energija, komunikacija, ekipa ključne stavke, da je jako važno da posao bude mesto gde ti prija kada dođeš, i da to najviše utiče na to kako se razvijaš i učiš. Početak rada u Ivi me je upravo doveo do toga da upišem kurs u Udruženju somelijera na nagovor Nemanje Papića, koji je tada u restoranu Iris bio menadžer i somelijer i koji je rekao da je mnogo važno da onaj ko radi u ugostiteljstvu bude upoznat sa svim oblastima sa kojima ima dodirnih tačaka. To je najbitnija stvar, jer je logično da se celog dana susrećemo sa proizvodima koji dolaze iz kuhinje i proizvodima koji dolaze iz šanka i da je potrebno da ih poznajemo. Dosta ljudi daje prednost hrani, jer se sa njom svi susrećemo, a ono što gost zahteva je da poznaješ sve što prodaješ.

Koliko te inspiriše učenje i mogućnost da svoje znanje preneseš drugima?

Nemanjino potenciranje da ljudi koji su u servisu moraju da se upoznaju i sa vinom i ostalim pićem, kao što su piva, kokteli, rakija, inspirisalo me je da upišem kurs za obuku. Kada se prođe obuka koja traje šest nedelja, otkrije se novi svet. Upravo taj novi svet me je doveo do zaključka da u radu u restoranu uvek imaš nešto da naučiš i dalje da istražuješ. Sastojak koji izlazi iz kuhinje za koji nisi čuo ili način pripreme, sve je tema za istraživanje. Što više znaš to je bolje. Što bolje i spremnije izađeš pred gosta, to si opušteniji zbog predznanja koje imaš i sve novo što možeš da ispričaš gostu će biti dodata vrednost. Sve što ja mogu da prenesem gostu će njegov doživljaj učiniti boljim. Sve veći broj gostiju sve više zna i o hrani i o vinu. Informacije su dostupne na internetu i svako ko želi nešto da nauči može, samo je pitanje koliko je zainteresovan. Došli smo u situaciju da se dešava da gosti poznaju bolje hranu i piće od ljudi koji rade u ugostiteljstvu.

Ispunjava me da ljudima sa kojima radim prenesem znanje ili samo taj pristup poslu, da neko ko radi u ugostiteljstvu treba da zna sve o proizvodima sa kojima radi. Dešava se da ljudi ostanu na osnovnom nivou što se tiče znanja o hranu i piću, iako su dugo u poslu, to donekle može da se nadomesti kroz komunikaciju ili šarm ali je osnova i dalje znanje. U okviru SERSE imam osećaj da radim nešto dobro, jer se sve nadovezuje jedno na drugo. Prvo sam završio obuku, zatim sam radio kao asistent, a sada radim kao predavač praktičnog dela i deo sam Upravnog odbora udruženja.

Kako predstavljaš NBC gostima?

Pozitivna strana New Balkan Cuisine je veliki broj novih gostiju, lokalnih i stranih koji se tek upoznaju sa konceptom, i svi ti ljudi su na početku znatiželjni i hoće da saznaju što više, što znači da ima prostora za priču. Sa stalnim gostima postaješ prijatelj i poznanik, a sa novim ljudima pričaš o konkretnim stvarima – ko smo i zašto radimo tako kako radimo.

I dalje imam istu energiju kao i na početku da ljudima predstavim koncept, jer se svaki dan pojavljuju novi ljudi kojima sa entuzijazmom možemo da pričamo o onome što radimo, da im predstavimo širu sliku New Balkan Cuisine. New Balkan Cuisine je koncept koji je osmišljen da očuva nešto što je jako bitno – domaća kuhinja i domaće piće. Lokalne namirnice se predstavljaju kroz savremenu obradu, a kada je vinska karta u pitanju tu su isključivo vina sa Balkana. Vino je proizvod koji se poslužuje i proizvodi u većem delu sveta i ono može da se pije svuda, ali teroar, ono što pokazuje specifičnost lokalnog područja se vezuje za lokalna vina. Mi želimo da pokažemo lokalno, u našoj vinskoj karti imamo 30 autohtonih sorti koje su potekle sa Balkana, što u kupažama, što kao sortno vino. Kada gosti dobiju tu informaciju, oni su oduševljeni, posebno stranci.  Trudimo se da kroz odabir proizvoda pokažemo šta naši lokalni mali proizvodađači rade.

Šta za tebe znači nova pozicija menadžera restorana Tisa?

U Ivi sam bio od početka, a Tisa je novi projekat koji znači i meni i New Balkan Cuisine konceptu mnogo, zato sam želeo da učestvujem od početka i u njemu. I smatram da je pozicija domaćina, nekog ko će voditi restoran veliko iskustvo i potvrda da radim nešto dobro.  Rad sa novim ljudima mi je jako bitan, posebno kada su mladi ljudi na početku svoje karijere i imaju interesovanje da nauče. Godine i iskustvo u poslu nisu uvek merilo, već koliko ulažeš u znanje i koliko si motivisan da u nekoj oblasti napreduješ, a u odnosu na to se dalje otvaraju nove prilike. Kolega Marko Milojević koji me je upoznao na samom početku karijere u hotelu, a sa kojim sarađujem i danas me je prokomentarisao kroz izreku – tiha voda breg roni. Kada ste okruženi dobrim ljudima i kada ste na pravom mestu, imate priliku da naučite mnogo i napredujete. Na početku karijere sam mnogo slušao i upijao ono što mi se govori, a sa ove sada pozicije mogu da zaključim da kada se koncentrišete na ono što trenutno radite i na tom polju date maksimum, otvaraju se druge oblasti o kojima možda niste razmišljali, ali koje donose nove divne prilike.

Sinergija - Beogradski med

New Balkan Cuisine

Zašto nosimo bedž sa pčelicom?

U okviru filozofije koncepta New Balkan Cuisine jedna od najvažnijih tema je sinergija, saradnja sa pojedincima i organizacijama u čiju viziju i proizvod verujemo i sa kojima delimo vrednosti

Povezivanje sa ljudima koji su entuzijasti unutar svojih sfera i koji imaju savršeni proizvod je jedna od misija New Balkan Cuisine. Zato smo započeli saradnju sa proizvođačima Mad Med brenda koji su posvetili svoje vreme, resurse i energiju da razviju jedinstveni urbani pčelinji centar i koji pružaju priliku široj javnosti da se upozna sa pčelama i njihovom važnom ulogom za naš ekostitem, a uz to uživaju u kvalitetnom i izuzetno zdravom proizvodu.

Braća Mardešić koji su osnivači Mad Med brenda i centra, zajedno sa kolegama iz Beogradskog udruženja pčelara, kao i sa ekipom iz Silosa uz podršku GAIA pokreta zajednički rade na očuvanju pčela. Njihovi projekti su posvećeni tome da pomognu svim polinatorima u Beogradu, a pčelinjak je otvoren za sve zainteresovane posetioce koji bi hteli  da upoznaju pčele.

Sinergija meda i New Balkan Cuisine

Kroz saradnju sa Mad Medom, New Balkan Cuisine tim ima priliku da uči o proizvodnji hrane u urbanoj sredini – kaže Vanja Puškar. Takođe nam se pruža prilika da odbacimo predrasude koje imamo ka proizvodnji životnih namirnica u urbanoj sredini. Kroz primer beogradskog meda imamo direktnu potvrdu da u urbanoj sredini itekako može da se proizvede kvalitetna sirovina.

Na degustaciji meda smo imali priliku da osetimo kompleksnost ukusa šumskog meda koji ima veliku gastronomsku primenjivost. Višeslojna aromatika nas je inspirisala za dalji razvoj jelovnika. A to je ujedno i prva tačka saradnje koju vidimo, a mogućnosti su mnogo šire od toga, želimo da radimo na afirmaciji priče o proizvodnji meda i važnosti pčela za naš ekosistem.

New Balkan Cuisine med

U okviru centra postoje košnice New Balkan Cuisine kroz koje se prikuplja med za potrebe restorana. Za početak smo šumski med iskombinovali u desertima, u Ivi sa karfiolom, a u Tisi sa kompot kajmak kolačem. Med se tu koristi u sirovom obliku kako bi se u potpunosti osetila aromatika.

New Balkan Cuisine košnica

New Balkan Cuisine košnica

PČELE U URBANOJ SREDINI

Ekipa koja stoji iza MadMed priče ima viziju – da proširi informacije o pčelama i njihovoj važnosti za čovečanstvo. Razgovarali smo sa Davidom, jednim od osnivača o važnosti pčela i kvalitetu gradskog meda.

Šta možemo da naučimo od pčela?

Pčele su toliko savršena bića da ukoliko bi prihvatili samo deo njihove organizacije, ljudskom rodu bi bilo neuporedivo lakše. Njihovu organizaciju proučavaju vekovima, dok je veliki broj neverovatnih činjenica vezanih za njihov život inspiracija mnogima da na kraju, budu vredni kao pčele! – kaže David Mardešić. Doprinos pčela je mnogo veći od samog meda koji daju, a sve te važne informacije delimo kroz druženja, edukacije, medene večeri sa željom da od grada zajedno napravimo dobro mesto za život svim polinatorima.

Edukacija

Edukacija

Kakvog je kvaliteta med koji nastaje u gradu?

Gradski med i med koji se koristi kod vas je vrhunskog kvaliteta, a posebno se preporučuje ljudima koje muče alergije kako bi njihovi organizmi stekli prirodnu odbranu od polena.

Naša pčelinja oaza se nalazi u srcu Beograda, na samo kilometar od centra grada. U svom habitatu uz beogradske Silose svoje mesto je pronašlo 40-ak košnica. Prve košnice su postavljene tokom 2020. dok je trenutni izgled pčelinjaka rezultat velikog rada i truda u protekle dve godine. Našim pčelicama smo do sada posadili preko 2000 medonosnih biljaka, a i pored toga, hrane ima dovoljno u okruženju.

Kako funkcioniše prikupljanje meda u gradu?

Iako na prvi pogled deluje da Beograd nije mesto za pčele usled zagađenosti vazduha, pčele ipak uživaju u svom domu na Dorćolu. Možemo sa sigurnošću da kažemo da ni u jednom stadijumu pčelinjeg razvoja nisu trpele, šta više razvoj je bio brži i bolji nego kod pčele na drugim mestima. Razlog dobrog napretka pčela leži u raznovrsnom bilju koje raste u Beogradu i koje cveta od kraja februara pa do kraja septembra kada se završava cvetanje na obali Dunava. Bizina vode i Kalemegdana ima pozitivan uticaj na pčele, a pravi dokaz o zdravlju pčela je analiza koju smo uradili na Veterinarskom fakultetu i koja potkrepljuje sve gore navedeno. Ove godine su pčelice bile izuzetno vredne te su uspele da prikupe 3 različite vrste meda iz šireg centra grada.

silosi i beogradski med

silosi i beogradski med

Belgrade Spring – Bagremov med iz srca grada, koji nema samo nektar bagrema kao iz Šumadije ali ima nektara iz biljaka koje krase Botaničku baštu i koje su ovu kombinaciju učinile neverovatnom. Ukus kakav se može naći samo u Beogradu.

Belgrade Summer – Veliki deo Dorćola je u drvoredima lipe i kao takva dominira u našoj letnjoj varijanti. Naravno, lipa nije sama već je za dobar deo ukusa zadužene i biljke iz familija ruža kojih ima u ovom medu.

Belgrade Autumn – Beogradski medljikovac. Ko voli malo jači med, ovo je pravi ukus za vas! Beogradska medljika koju su pčele skupljale sa leve obale Dunava je i prvi beogradski med sa zlatnom medaljom za kvalitet!

Intervju za nemački Welt - Radikalno rustikalan

New Balkan Cuisine

U oktobru je u poznatim nemačkim nedeljnim novinama Welt izašao tekst o New Balkan Cuisine, u nastavku se nalazi prevod članka.

Radikalno rustikalan 

U Beogradu Vanja Puškar oplemenjuje tradicionalna jela iz balkanskog regiona – njegova kuhinja pršti od samopouzdanja. Vanja Puškar spada u najpoznatije kuvare Srbije.

Beograd, metropola Balkana. Kuće su sive, a u lokalu je međutim sve sjajno belo, na zidovima su zakačeni uramljeni crteži različitih začinskih biljki, kao u kuhinjama građanskih domaćinstava. Grubi zid, nemalterisana cigla i sivi drveni pod podsećaju međutim više na hip restorane u Berlinu ili Njujorku.

Uz već sipano prirodno vino Furmint sa Fruške Gore kod Novog Sada personal sa belim košuljama koje nisu upasane u pantalone dodaje jelovnik. Može i vegetarijanski, kaže kelner. To je tačno, ali se brzo primećuje da je ovde bolje jesti meso. Restoran se zove Iva, tabla na spoljašnjem zidu obećava New Balkan Cuisine – Novu balkansku kuhinju. Vlasnik Vanja Puškar, koji je upravo otvorio drugi restoran u Beogradu – Tisu, koji ima sličan koncept, sa konceptom Nova balkanska kuhinja želi da svoj kuhinjski stil popularizuje i izvan granica. On želi da podseti da je Balkan jedna velika kulinarska regija u kojoj uprkos razlikama i rivalitetima koju povezuju slični sastojci i recepti. Proizvodi koji se koriste u restoranima Iva i Tisa, su najvećim delom iz Srbije ali i iz Crne Gore i Hrvatske.  Ne zavisimo od uvoza sa Zapada, ovde imamo sve što nam treba, kaže Puškar. Lokalni sastojci, proizvodi iz regiona, za većinu Srba to se podrazumeva. Niski nivo primanja u odnosu na Evropu, ovde ne dozvoljava školjke i šampanjac, a Puškar svoj lokal vidi kao ambicioznu dopunu konceptu gostionica – srpskih kafana. Njegov pristup u čijoj osnovi su tradicionalna jela sa unapređenim recepturama i visokokvalitetnim proizvodima, kojim želi da da novi sjaj, orjentiše se ka filozofiji Nordic cuisine. Međutim u visokokvalitetnim skandinavskim restoranima, svaki sastojak se dobija sa posebnom pričom kao da se radi o dragulju iz krune, dok servis u Ivi ne drži predavanja.

Predjela se serviraju bez komplikovanih objašnjenja: puno sira, od ovčijeg i dobro sazrelog, rendanog, pečenog na roštilju, dimljenog ili u obliku malog kolača, sa teletinom, divljači, jagnjetinom. A tu su i kroketi od svinjskih nogica – ne baš lagani, ali veoma ukusni. Hrana, često formirana u male kule na tanjirima, je postavljena za deljenje. A ajvar, klasičan balkanski prilog u formi paste od paprike i patlidžana? Imaju ga i ovde, kažu da ga spremaju majke kuvara.

Srdačnost u italijanskom stilu

Vanja Puškar potiče iz porodice u kojoj su zajednički obroci oduvek bili veoma važni, a gostoprimstvo je uvek imalo veze sa ponosom što si mogao priuštiti da pozoveš još nekog na večeru. Onaj ko u Srbiji poziva na obrok, hoće da pokaže šta ima. Domaćini daju sve od sebe, čak bi flašu vina koju gost donosi shvatili kao uvredu. Puškar kaže da je vrlo rano prepoznao da jelo treba da bude živahno i izdašno. A ta gotovo italijanska srdačnost, inače retka u Beogradu, oseća se u „Ivi” kada su svi stolovi puni ljudi i hrane – kako je skoro svako veče.

Srbija nije lako mesto kada je u pitanju prijateljski suživot. Stanovništvo je izuzetno podeljeno. Ima onih koji zemlju decenijama doživljavaju samo kao žrtvu zapadne agresije i ne žele da priznaju ratne zločine koje su počinile srpske trupe u balkanskim ratovima. A ima i onih koji više ne žele da trpe stagnaciju i samosažaljenje koje se proširilo i među kreativnim klasama i priželjkuju brzi prijem u EU. U ovoj oblasti napetosti, Puškar sebi daje slobodu da doprinese kulinarskom identitetu svoje zemlje – i to ne kao prepisivač trendova zapadne kuhinje, već kao nezavisni kreator.

Svoju Novu balkansku kuhinju vidi kao podstrek da se intenzivnije bavi sopstvenim tradicijama – i novim mogućnostima koje iz njih proizilaze. „Ako želimo da pravimo poređenja“, kaže on, „onda možemo reći da u Sloveniji možete dobiti najbolju balkansku kuhinju sa mediteranskom notom od svih zemalja bivše Jugoslavije. Hrvatska je daleko ispred kada je u pitanju fina kuhinja. Ovde u Srbiji, a posebno u Beogradu, svakodnevna kuhinja je najbolja.”

Glavna jela u „Ivi” kao da samo potvrđuju ovu procenu: svinjetina,teletina, piletina, iz rerne i sa roštilja. Pod testom za hleb kuva se svinjski kotlet – naklon seljačkom kuvanju. Tu su i povrće, salate i dipovi na bazi jogurta. Jedno je jasno: na stolu uvek mora biti više nego dovoljno hrane. I svako ko ovde kaže „moje“ nije shvatio da za ovim stolovima nema „moje“ ili „tvoje“, već samo deljene radost u jelima koja naizgled deluju vrlo jednostavno, ali je u pitanju izuzetno precizna kuhinja, koja svojim začinima i aromama, donosi radikalnu, rustikalnu eleganciju tanjiru.

Ciljani prilaz arhaičnom

Ova elegancija dolazak u „Ivu“ čini kulinarskim doživljajem. Kuhinja Vanje Puškara pršti od samopouzdanja, mlado srpsko izdanje vodiča za restorane „Gault and Millau” s pravom je ovom restoranu dodelilo dve kuvarske kape, i time ga označilo jednim od najboljih restorana u zemlji. Ali da li je hrana koja se ovde služi zaista nova balkanska kuhinja? To je svakako kuhinja koja favorizuje meso i jake začine.

A onda viljuška uroni u tanjir sa junećim repom i njokama sa telećim mozgom. Tu su i glazirani luk i zapečena šargarepa. Ovo jelo predstavlja ono što restoran danas može da ponudi: ciljani povratak arhaičnom, ono svojevoljno i autohtono, ono što se bazira na obnavljanju i oplemenjivanju – i to ne samo u Srbiji.

Manfred Klimek, Juliane Reichert

https://www.welt.de/iconist/essen-und-trinken/article241858779/New-Balkan-Cuisine-Wer-in-Serbien-zu-Tisch-bittet-will-zeigen-was-er-hat.html

Serijal "Kuvanje bez otpada" - epizoda Srbija

New Balkan Cuisine

Druga sezona dokumentarne serije „Kuvanje bez otpada“ (Zero Waste Chef) je počela sa emitovanjem na HBO Max striming platformi, a u epizodi koja će se emitovati 22.10. je predstavljena Srbija.

U epizodi posvećenoj Srbiji, domaćin je Vanja Puškar, koji je sa voditeljom Dijegom i ekipom obišao nekoliko lokacija u Beogradu, rezervat Zasavica a za kraj pripremio nekoliko recepata koji oslikavaju njegovu viziju održivosti. Pored Vanje, kreativne i inovativne prakse i inicijative u oblasti održivog života i poslovanja su predstavili Milja Vuković (“Divlji Beograd” i “Za manje smeća i više sreće”), Momčilo Antonijević (Snaga bilja), Anastasija Ćetković (Silosi), Dario i David Mardešić, Ivan Kaličanin (Mad Med) i Slobodan Simić (rezervat prirode Zasavica)

Mladi ekolog Dijego Garsija Vega putuje po Evropi u potrazi za održivim inicijativama i sa najboljim kuvarima u svakoj zemlji pronalazi načine da iskoristi prehrambeni otpad. Tim povodom će i neki od najpoznatijih kuvara iz našeg regiona, uključujući Vanju Puškara iz Srbije, Anu Grgić iz Hrvatske i Anu Roš iz Slovenije, iznenaditi gledaoce neverovatnim kreacijama koje svode prehrambeni otpad na nulu.

Serija ima 12 epizoda u okviru kojih će Dijego i njegov tim posetiti 12 zemalja tokom četiri godišnja doba: Hrvatsku, Grčku i Sloveniju tokom leta, Španiju, Tursku i Srbiju tokom proleća, Rumuniju, Češku i Slovačku tokom jeseni i Finsku, Island i Bugarsku tokom zimske sezone. Svako poglavlje detaljno će se baviti određenim problemom koji ima veze sa prehrambenim otpadom. Nova epizoda dolaziće u ponudu svake subote, a epizoda snimljena u Srbiji imaće premijeru 22. oktobra.

Tokom prikazanih putovanja biće otkriveni projekti kreirani sa ciljem da reše konkretne ekološke probleme, ukazujući na to da male promene mogu da dovedu do boljeg i održivijeg okruženja. Gledaoci će od poznatih kuvara saznati kako je moguće pretvoriti prehrambeni otpad u izvor novih iskustava i kako određena hrana može ponovo da se iskoristi.

Poruka koju „Kuvanje bez otpada“ prenosi sve je aktuelnija širom sveta. U Španiji je več donesen prvi zakon o prehrambenom otpadu, koji promoviše aktivnosti pomoću kojih može da se izbegne gubitak hrane u prehrambenom lancu, od berbe do samog konzumiranja. Promene su počele, ali dug put i dalje predstoji. Na osnovu zvaničnih podataka, EU odbaci 87,6 miliona tona hrane svake godine. Cilj je jasan: smanjiti tu cifru na 0.

Glavni protagonista serije Dijego Garsija Vega se bavi temama očuvanja životne sredine i održivosti na globalnom nivou. U Londonu je osnovao Zero Food Waste UCL, inicijativu u okviru koje je odbačena hrana na njegovom univerzitetu prikupljana uz pomoć brojnih volontera, a zatim distribuirana prihvatilištu za beskućnike. Nastavio je da putuje i saznaje više o ekološkim problemima, radio je za UN na Jamajci i u Panami, na konzervaciji morskog biodiverziteta na Karibima i zaštiti gradova od klimatskih nepogoda.

Epizode i datumi premijere:

8.10 – Španija (Pepe Sola)

15.10 – Hrvatska (Ana Grgić)

22.10 – Srbija (Vanja Puškar)

29.10 – Rumunija (Bogdan Danila)

5.11 – Slovačka (Jozef Breza)

12.11 – Slovenija (Ana Roš)

19.11 – Turska (Ebru Bajbara Emir)

26.11 – Grčka (Tasos Mantis)

3.12 – Češka (Kristijan Ču)

10.12 – Bugarska (Filip Zaharjev)

17.12 – Island (Gizli Mat)

24.12 – Finska (Albert Franč Sunjer, Karlos Henrikez i Luka Balać)

*TREJLER: https://youtu.be/ZcDxxQb63G8